Home Razno - Estetska Hirurgija LAPAROSKOPSKA GINEKOLOŠKA HIRURGIJA – ZA BOLJI KVALITET ŽIVOTA

LAPAROSKOPSKA GINEKOLOŠKA HIRURGIJA – ZA BOLJI KVALITET ŽIVOTA

by Estetska Hirurgija

Dr sc. med. Boris Vraneš, ginekolog, supspecijalista ginekološke onkologije i novi član hirurškog tima bolnice ST MEDICA,  o laparoskopskim ginekološkim operacijama: kada su one opravdane, šta se njima postiže i koliko one pomažu u poboljšanju kvaliteta života žena posle operacije. 

Laparoskopska hirurgija u ginekologiji omogućava da se većina operacija uradi kroz prorez na stomaku dugačak tek 5-10 mm, čak i kada je u pitanju vađenje reproduktivnih organa. Izbegavanjem velikog reza na stomaku sprečava se, ne samo veliki ožiljak, nego i brojne komplikacije i vreme oporavka pacijentkinje. U ,,ST Medika” više od 90 odsto ginekoloških operacija radi se laparoskopski.

ZAŠTO SAM POSLE 25 GODINA RADA U DRŽAVNOJ INSTITUCIJI PREŠAO U PRIVATNU BOLNICU “St MEDICA”?

U Bolnicu „ST Medica” sam došao posle 24 godine rada u državnoj instituciji, jer je to ozbiljna i respektabilna bolnica, sa izuzetno opremljenim hirurškim blokom. Na prste jedne ruke mogu se nabrojati ozbiljni državni medicinski sistemi koji  mogu da se porede sa nivoom kvaliteta koji nudi „ST Medica”, i to u svakom smislu: tehnički, građevinski, tehnološki… Što je podjednako važno, ili još važnije, kadar u „ST Medici” je vrhunski. Procena rizika u „ST Medici” radi se na visokom nivou, kao i priprema pacijenata, a ako se prilikom određivanja dijagnoze i vrste zahvata ukažu neki posebni uslovi, mogu da se organizuju operativne ekipe ili timovi.
Anesteziološki tim je izuzetan, oporavak na zavidnom nivou. Pratimo sve svetske standarde i trendove ranog oporavka Posle operacije, pratimo sve protokole koji su u svetu prihvaćeni da bi se mogućnost komplikacija svela na minimum.
Upravo zbog bezbednosti, pacijenti se bez bojazni mogu odlučiti za privatnu ustanovu kakva je „ST Medica”.

SVE ŠTO SE RADI U GINEKOLOŠKOJ HIRURGIJI U SVETU, RADI SE I U „ST MEDICI”

Laparoskopskom ginekološkom hirurgijom se u „ST Medica” rade, praktično, sve ginekološke operacije: uklanjanje mioma, cisti, tumora, jajnika, jajovoda, materice, bez obzira na indikaciju, bilo zbog malignih, bilo zbog benignih tumora. Zatim, rade se i prolapsi/spadovi materice, bešike, debelog creva…

Sve što se radi u ginekološkoj hirurgiji u svetu, radi se i u „ST Medici”, a laparoskopski pristup je zastupljen u više od 90 odsto slučajeva. Naravno, postoje jasno definisane indikacije za laparoskopsku operaciju, još uvek ima slučajeva kada ona nije moguća.

Otvoreni hirurški pristup radi se samo u strogo indikovanim dijagnozama, kada se ne može drugačije, kao u slučaju velikih tumora i slično. Pre operacije radimo i ultrazvučnu i kliničku dijagnostiku. Pacijenti obično dođu upućeni od vog primarno izabranog ginekologa, mi završimo dalju dijagnostiku i damo predloge o načinu hirurške intervencije koja je za njih najoptimalnija.

 ESTETSKE INTERVENCIJE VAGINALNE REGIJE SU OPRAVDANE AKO POSTOJE JASNE ANOMALIJE SPOLJAŠNJIH ORGANA

Ako su anomalije u unutrašnjim organima, reč je o funkcionalnoj, a ne estetskoj problematici i problem se rešava u skladu sa funkcijom (anomalije poput pregrada, dvostrukih grlića materice..). Estetski pristup se radi kada je spoljni izgled polnih organa narušen, bilo urođeno, bilo nekom medicinskom intervencijom, porođajem ili drugim uzrocima. I tada se svaki postupak radi pre svega u skladu sa medicinskom doktrinom, koja se usklađuje sa zahtevima pacijentkinje. Jer, svaka hirurgija nosi sa sobom mogućnost komplikacije, pa i pre estetske operacije treba dobro odmeriti sve prednosti, s jedne, i rizike i potencijalne probleme, s druge strane. Ali sve što je u medicinskom smislu opravdano od estetskih intervencija radi se u „ST Medica” – poput resekcije malih i velikih usnica, da pomenem samo neke.

VRAĆANJE PRIMARNOG IZGLEDA I FUNKCIONALNOSTI VAGINE I VULVE NAKON POROĐAJA U SVETU JE UOBIČAJENA PROCEDURA

Prilikom vaginalnog porođaja dosta često se dešavaju rezovi ili povrede nekih spoljnjih struktura. Kada se anatomija na ovaj način naruši, često nosi sa sobom i funkcionalne, a ne samo estetske smetnje: recimo zatezanje i nelagodnost na mestima ožiljka, ali i smanjenje osećaja. Žene retko imaju priliku da o tome pričaju, nema dovoljno ušiju raspoloženih da slušaju ovu priču. Ali, ako bismo napravili anketu, ogromna većina žena bi prijavila neke promene nakon vaginalnog porođaja, koje su manje ili više značajno promenile njihov seksualni život. One veoma retko sa partnerom razgovaraju o ovome, zato što se osećaju manje vrednim, ne žele da partner oseti da se tu nešto promenilo. Malo je parova koji imaju potpuno otvorenu Komunikaciju o ovim temama. S druge strane, u našoj sredini, ali i u celom našem regionu, ove se teme zaobilaze. O njima žene retko govore i sa svojim ginekolozima, ali ni ginekolozi često ne smetnje, neki će reći „porodila si se, pa mora biti nekih posledica”, ali neki će predložiti i rešenje.

Neka od rešenja idu na to da poprave estetski izgled, i to mnogim ženama bude dovoljno. Osećajnost na draži tkiva oko ožiljaka je diskutabilna, jer svaki ožiljak narušava senzibilnost tkiva. U svakom slučaju, ovo nije hir, i većina žena ima promene koje zaslužuju pažnju. Ja sam, u ovakvim situacijama, uvek raspoložen da razmotrim medicinske postupke koji mogu da dovedu do poboljšanja. U zemljama emancipovanijim od nas, o ovakvim temama ne samo da se otvoreno govori, nego se ove procedure podrazumevaju, jer kvalitet života pacijenta nešto je o čemu se i te kako vodi računa.

BRIGA O KVALITETU ŽIVOTA POSLE LEČENJA JE IZUZETNO VAŽNA KOD ONKOLOŠKIH PACIJENTKINJA

Ima i drugih važnih tema o kojima se treba voditi računa da bi se se podigla svest o kvalitetu života posle lečenja, recimo rekonstrukcije dojke nakon mastektomije, ili očuvanje organa za reprodukciju kod malignih bolesti. Kod nas je ovo pitanje još uvek sekundarno, mi i dalje, kada je, na primer, o malignitetima reč, govorimo samo o tome da je važno da pacijent Preživi, dok se o kvalitetu njegovog života nakon lečenja ne vodi dovoljno računa.
Kada je reč o ginekologiji, kod ginekoloških maligniteta, često imate jako visoku stopu preživljavanja bolesti, ali nakon završenog lečenja kvalitet života biva značajno narušen, upravo zato što tokom lečenja nisu primenjivane neke konzervativnije metode koje bi očuvale funkcije važne za kvalitet života. Recimo, ako pričamo o raku grlića materice, mlada žena od 30-40 godina ima 80-90 odsto šanse da će se izlečiti trajno, pa kada prođe godina ili dve od izlečenja i pet godina preliminarnog onkološkog praćenja, ona se smatra izlečenom.
Međutim, osim izlečenja, za ženu u tim godinama je važno da ima očuvan seksualni život. Postavlja se pitanje zašto dolazi do stenoza vagine posle skraćivanja grlića tokom lečenja maligniteta i zračenja, iako dobro znamo da su danas dostupne efikasne preventivne mere poput vaginalnih dilatatora i drugih sredstava… Kvalitet života je tema o kojoj se, kod nas, tek počinje razgovarati u akademskim krugovima, ali nije zaživela kao standard prilikom lečenja pacijenata. Moje razmišljanje definitivno ide u tom pravcu. Poenta medicine jeste da popravi kvalitet života. Mi treba da promenimo neku anomaliju ili smetnju da bi osoba nakon toga živela bolje. Bez obzira na to da li je reč o lečenju neke bolesti, ili korigovanju neke anomalije da bi se ona osećala bolje psihički, fizički ili emotivno.

Englezi imaju simpatično ime za laparoskopsku hirurgiju  – „key-hole surgery”, jer se cela operacija radi kroz mali rez dug 5-10 mm napravljen na stomaku. Kroz ovaj rez se otklanjaju i celi organi, bez većih rezova i otvaranja trbušnog zida koji nose, ne samo velike ožiljke, nego i druge potencijalne komplikacije i produžavaju vreme oporavka pacijentkinje. 

Povezani članci

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavljamo da se slažete s ovim, ali možete odustati ako želite. Prihvatam